Biologija za srednju
  • Početna
  • O nama
  • Kontakt
  • English
  • Članci
    • Prvi >
      • Prvi ge
      • Prvi be
    • Treći
  • novosti

postanak Zemlje i prvi tragovi života (Petra Leljak)

3/5/2015

0 Comments

 
postanak_zemlje_i_prvi_tragovi_života.docx
File Size: 169 kb
File Type: docx
Download File

0 Comments

Cijanobakterije (Mario Hunjek)

2/27/2015

0 Comments

 
Picture
Cijanobakterije su gram-negativne bakterije koje imaju sposobnost fotosinteze kao i biljke. Nazvane su modrozelene alge zbog nepoznavanja stanične strukture i sličnosti s biljkama. Posjeduju sustav unutarnjih membrana nazvana tilakoidi. Te tilakoidne membrane zbog nedovoljne razvedenosti ne dijele stanični prostor u odjeljke koji se zovu organelima. Na tilakoidima nalazi se zeleni pigment klorofil koji Sunčevu svjetlost prevodi u kemijsku energiju ugljikohidrata uz oslobađanje kisika procesom fotosinteze.
Cijanobakterije u odnosu na ostale bakterije imaju znatno veće stance.
Nemaju bičeve za pokretanje no kod nekih cijanobakterija opaženo je kretanje poput klizanja po površinama.
Neke vrste cijanobakteriji posjeduju heterociste koje istodobno imaju sposobnost fiksacije atmosferoskog dušika.
Smatra se da su preci cijanobekterija bili prvi autotrofni proizvođači organske tvari i kisika na Zemlji.
Cijanobakterije s gljivama tvore lišaje koji razaranjem stijena stvaraju tlo i tako doprinose razvoju drugih organskih organizama.






0 Comments

Mikroskop (Mihaela  Injić)

2/27/2015

0 Comments

 
MIKROSKOP

Mikroskop je naprava za gledanje predmeta koji su premali da bi se mogli vidjeti golim okom. Tehnika proučavanja malih objekata zove se mikroskopiranje. Najjednostavniji tip mikroskopa, koji je ujedno i prvi izumljen, je optički (svjetlosni) mikroskop. Ovo je optički instrument koji sadrži jednu ili više leća koje proizvode uvećanu sliku objekta stavljenog na fokus leća. Poslije optičkog izumljeni su mnogi drugi mikroskopi, a najpoznatiji je elektronski mikroskop. Glavni dijelovi svjetlosnog mikroskopa su: okular i objektiv.

Okular – stvara povećanu realnu/stvarnu sliku predmeta , obično je složen od dviju ili više jednostavnih leća koje djeluju kao jedna konveksna leća.
Objektiv – on tu sliku dodatno povećava i omogućuje njezino promatranje
Tu su još i ostali dijelovi mikroskopa: stalak, zrcalo, stolić, kondenzor, rasvjeta, …

Pigmenti u stanici upijaju svjetlost te se u svijetlom vidnom polju mikroskopa javlja slika tamnije stanice. Neke dijelove stanice je potrebno obojiti, ako je stanica bez pigmenata. 

Mikroskopiranje
(Ako netko nosi naočale potrebno ih je skloniti )
- Prvo pomicemo zrcalo da bismo pronašli dobro osvjetljenje
- Provjerimo kondenzor (možda ga je potrebno spustiti ili podignuti)
- Stavimo preperat na stolić
- Okrenimo revolver mikroskopa s objektivima na najmanje povećanje
- Zatim, objektiv pažljivo spustimo (velikim vijkom) do preparata tako da ga gotovo dodiruje
- Gledamo kroz okular, lijevim okom ako smo dešnjak, a lijevak desnim okom
- Trazimo sliku okretanjem makrovijka te je izoštrimo
- Preparat pomicemo palcima po stoliću tražeći najbolje vidljiv dio
- Izoštrimo sliku
- Smanjimo povećanje , maknemo sve sa stolića, očistimo, pospremimo mikroskop
0 Comments

Put u prošlost (Lea Šimunović i Paula Zouhar)

2/26/2015

0 Comments

 
Odlična powerpoint prezentacija o nastanku Zemlje i kemijskoj evoluciji.
put_u_proŠlost.pptx
File Size: 362 kb
File Type: pptx
Download File

0 Comments

Zašto baš latinski? (Marta Gračner i Laura Filipec)

2/2/2015

0 Comments

 
Na Zemlji postoje milijuni različitih vrsta organizama koje je potrebno imenovati da bismo ih mogli proučavati i opisivati njihove osobine. Zato su u davnoj prošlosti Grci i Rimljani grupirali različite vrste organizama u rodove (genera). Kasnije, u srednjem vijeku, latinizirani su nazivi živih organizama.

U srednjem vijeku službeni jezik bio je latinski i samo učeni ljudi su govorili tim jezikom. U to doba latinski jezik je bio izvor obrazovanja. Zbog velikog utjecaja latinskog jezika, sva književnost bila je pisana na tom jeziku.
Prije 300 godina znanstvenici su razvili jedinstveni klasifikacijski sustav za organizme. Disciplina koja imenuje i svrstava živa bića u pojedine sistematizirane skupine naziva se sistematika. U 18. stoljeću znanstvenici koji su htjeli imenovati pojedinu vrstu, obično su nazivu roda dodavali niz opisnih riječi (npr. Apis pubescnes, thorace subgriseo, abdomine fusco, pedibus posticis glabris utrinque margine ciliais, što u prijevodu znači: mlada pčela s tamnosivim prsima, tamnim trbuhom, glatkim stražnjim nogama ili s obje strane mogu imati dlačice). Taj višeimeni sustav nije ušao kao standard imenovanja jer je često bio mijenjan sa strane znanstvenika. Tražilo se bolje rješenje za koje bi nazivlje bilo univerzalno za sve stručnjake i znanstvenike.

Picture
Švedski biolog Carl von Linné (1707.-1778.) uveo je binarnu nomenklaturu (dvoimeno nazivlje). Linne je svakoj vrsti biljaka i životinja odredio ime koje se sastojalo od dviju latinskih riječi. Prva riječ označuje rod i piše se velikim slovom, a druga riječ je najčešće pridjev koji opisuje vrstu. Uz ime vrste, nalazi se inicijal ili prezime znanstevnika koji je imenovao vrstu (npr. Apis mellifica L. jer ju je prvi imenovao Linné). U duhu latinskog jezika, Linne je latinizirao i svoje ime. Njegovo djelo „Systema Naturae“ je enciklopedijsko izdanje o biljkama, životinjama i mineralima koje je samo za njegova života doživjelo dvanaest izdanja.

Desetljećima nakon Linnea sistematičari su, osim vrste i roda, počeli grupirati organizme i u veće sistematske kategorije: porodica, red, razred, koljeno i carstvo.



0 Comments

Poznati hrvatski biolozi (Paula Zouhar i Lea Šimunović)

1/31/2015

0 Comments

 

Prof. dr. sc. Ivan Đikić- hrvatski otkrivatelj lijeka protiv raka

Razvoj biologije u Hrvatskoj zapravo počinje tek u 19. st., dakle kasnije nego u većine europskih naroda. Velik uspjeh hrvatske biologije postigao je D. Gorjanović Kramberger otkrićem krapinskih neandertalaca. U posljednjih tridesetak godina intenzivno su se istraživala ekologija kopna, kopnenih i podzemnih voda te mora ( u Rovinju, Splitu i Dubrovniku ). Neki današnji poznati hrvatski biolozi su: Žarko Dolinar, Ivan Đikić, Ivan Jurić, Dragan Primorac, Miroslav Radman…
Imagen



Nama je najzanimljiviji Ivan Đikić. Rodio se 1966. godine u Zagrebu. Diplomirao je i doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radi kao profesor na Medicinskom fakultetu u Splitu te je poznati molekularni biolog. Radeći na Institutu za biokemiju Goethe Sveučilišta otkrio je način kojim se stanice ljudskog organizma brane od razvoja karcinoma. Zajedno sa prof. Koraljkom Husak i svojim istraživačkim timom otkrio je bjelančevinu Rpn13 koja je značajna u razvoju tumora te tako otišao korak dalje u traženju lijeka protiv tumora. 

Bjelančevina Rpn13
U ljudskim stanicama gomilaju se tvari koje s vremenom postaju “otpad u stanici”. One su plodno tlo za razvoj zloćudnih stanica. Tim Ivana Đikića na Medicinskom fakultetu u Frankfurtu otkrio je bjelančevinu koja kao “čistač” uklanja štetne tvari iz stanica. Bjelančevina Rpn13 zapravo radi kao detektor za otkrivanje “smeća iz stanica”.
Njegov tim od 13 znanstvenika na ovom je otkriću radio čak pet godina. Tad je otkrio mehanizam pomoću kojeg živi ljudska stanica i kako se razvija tumor.
Prije dvije godine Ivan Đikić dobio je nagradu za izvanredna dostignuća u istraživanju raka.
Njegova istraživanja su puno pomogla u traženju lijeka karcinoma i mislimo da je on čovjek vrijedan divljenja. Šteta što Hrvatska ne pridaje više pozornosti takvim ljudima.
0 Comments

Blog prvog be

1/25/2015

0 Comments

 
Redovito provjeravajte ovaj blog; članci koji dolaze su:Poznati hrvatski biolozi i njihova istraživanja, Kako zeznuti znanstveni eksperiment, Da li je živo - kako definiramo živo biće?, Zašto baš latinski? (za sistematiku živih bića), Što je vrsta u kontekstu evolucije?
0 Comments

    Autori

    Autori ovog bloga su učenici 1.b  razreda Srednje Škole Vrbovec.

    Arhiva

    Marzo 2015
    Febrero 2015
    Enero 2015

    Kategorije

    Todo

    RSS Feed


Powered by Create your own unique website with customizable templates.