Metabolizam je skup svih kemijskih reakcija koje se događaju u našem tijelu, tj. sintetiziranje vlastitih makromolekula iz pristiglih monomera. Metabolizam obavlja metabolički sustav koji čine sve stanice našeg tijela. Sintetizirane molekule izgrađuju tijelo i obnavljaju energiju potrebnu za život, omogućuju organizmu da raste, da se razmnožava i reagira na okolinu. Kada se ove funkcije nebi obavljale kako treba, čovjek bi ubrzo umro.
Kemijske reakcije sinteze vlastith molekula nazivamo anaboličkim reakcijama, a reakcije razgradnje molekula radi dobivanja energije nazivamo kataboličkim reakcijama. Gotovo sve kemijske reakcije koje se odvijaju u našem tijelu mogu teći u oba smjera, pa su ujedno i anaboličke i kataboličke.
Kao i svi živi organizmi i mi neprestano trošimo energiju; za reakcije sinteze, razgradnje, izvođenje pokreta i ostale životne radnje. Čak i kad spavamo nastavljamo trošiti energiju na kucanje srca, disanje, rad bubrega i jetre itd. Energija koju trošimo u stanju mirovanja za održavanje osnovnih životnih funkcija nazivamo bazalni metabolizam. Potrošnja energije se povećava pri izvršavanju fizičkih i mentalnih aktivnosti. Energiju izražavamo u kJ ili kcal ( 1 kcal = 4,1868 kJ). Osnovni izvor energije za naše tijelo je hrana. U hrani se nalaze hranjive molekule od kojih su glavni izvori energije ugljikohidrati, masti i proteini – biološka „goriva“. Bitna molekula u metaboličkom sustavu je adenozin-trifosfat ( ATP ). On je tzv. „energetski posrednik“ za sve kemijske reakcije u tijelu, jer bi bilo nepraktično kad bi različite kemijske reakcije koristile različite izvore energije. Prosječna energija stvaranja i kidanja veze unutar molekule ATP-a iznosi oko 50 kJ/mol. Da bismo osigurali stalne izvore energije za sintezu ATP-a, ugljikohidrate i masti pohranjujemo kao glikogen i trigliceride. Samo u krajnjoj nuždi za to koristimo i proteine. Glikogen se pohranjuje u jetri, mišićima i glija- stanicama živčanog sustava, a masti u masnom tkivu. Iznimka je srčani mišić koji ne pohranjuje glikogen nego kapljice masti. Gotovo sve stanice mogu koristiti trigliceride kao izvor energije, uz iznimku moždanih stanica i eritrocita koji koriste samo glukozu.
Razgradnja ugljikohidrata sastoji se od tri metabolička puta, a to su: anaerobna glikoliza, Krebsov ciklus i oksidativna fosforilacija. Tijekom glikolize molekula glukoze se razgradi na dvije molekule piruvata. Krebsov ciklus je niz od osam reakcija pri čemu nastaje limunska kiselina. Zatim se oslobađa CO2 i energija potrebna za sintezu dvije molekule ATP-a. U oksidativnoj fosforilaciji nastaju 34 molekule ATP-a , a nazivamo ga još i staničnim disanjem jer troši molekularni kisik. Razgradnjom jedne molekule glukoze na kraju nastaje 38 molekula ATP-a.
Metabolizam svake osobe je različit, što znači da su ljudi „sporijeg“ metabolizma skloniji debljanju od onih s „bržim“ metabloizmom. Na ubrzanje metabolizma možemo utjecati svojim postupcima, svakodnevnim navikama i prehranom. Kako bi očuvali prihvatljiv indeks tjelesne mase (BMI) bitno je imati uravnoteženu prehranu sa pravilnim razmacima između obroka i baviti se nekom tjelesnom aktivnošću. BMI = težina ( kg ) / visina2 (m2). Normalne vrijednosti BMI-ja kreću se od 19 do 25. Ako se nalazimo ispod ili iznad ove granice, riskiramo razne zdravstvene poteškoće, bolesti i ostale nepotrebne poremećaje koji se nebi pojavili da smo odgovorni prema svom tijelu i zdravlju.
Prehrambena piramida - http://stajedemo.com/wp-content/uploads/2014/...
Metabolički putevi u stanici -http://i.imgur.com/6SyyHPD.png
Kratki video o metabolizmu -https://www.youtube.com/watch?v=Tq2e7jPFeWk
Računanje potrošnje kalorija na određene aktivnostihttp://www.zdravakrava.hr/alati/aktivnost
Kemijske reakcije sinteze vlastith molekula nazivamo anaboličkim reakcijama, a reakcije razgradnje molekula radi dobivanja energije nazivamo kataboličkim reakcijama. Gotovo sve kemijske reakcije koje se odvijaju u našem tijelu mogu teći u oba smjera, pa su ujedno i anaboličke i kataboličke.
Kao i svi živi organizmi i mi neprestano trošimo energiju; za reakcije sinteze, razgradnje, izvođenje pokreta i ostale životne radnje. Čak i kad spavamo nastavljamo trošiti energiju na kucanje srca, disanje, rad bubrega i jetre itd. Energija koju trošimo u stanju mirovanja za održavanje osnovnih životnih funkcija nazivamo bazalni metabolizam. Potrošnja energije se povećava pri izvršavanju fizičkih i mentalnih aktivnosti. Energiju izražavamo u kJ ili kcal ( 1 kcal = 4,1868 kJ). Osnovni izvor energije za naše tijelo je hrana. U hrani se nalaze hranjive molekule od kojih su glavni izvori energije ugljikohidrati, masti i proteini – biološka „goriva“. Bitna molekula u metaboličkom sustavu je adenozin-trifosfat ( ATP ). On je tzv. „energetski posrednik“ za sve kemijske reakcije u tijelu, jer bi bilo nepraktično kad bi različite kemijske reakcije koristile različite izvore energije. Prosječna energija stvaranja i kidanja veze unutar molekule ATP-a iznosi oko 50 kJ/mol. Da bismo osigurali stalne izvore energije za sintezu ATP-a, ugljikohidrate i masti pohranjujemo kao glikogen i trigliceride. Samo u krajnjoj nuždi za to koristimo i proteine. Glikogen se pohranjuje u jetri, mišićima i glija- stanicama živčanog sustava, a masti u masnom tkivu. Iznimka je srčani mišić koji ne pohranjuje glikogen nego kapljice masti. Gotovo sve stanice mogu koristiti trigliceride kao izvor energije, uz iznimku moždanih stanica i eritrocita koji koriste samo glukozu.
Razgradnja ugljikohidrata sastoji se od tri metabolička puta, a to su: anaerobna glikoliza, Krebsov ciklus i oksidativna fosforilacija. Tijekom glikolize molekula glukoze se razgradi na dvije molekule piruvata. Krebsov ciklus je niz od osam reakcija pri čemu nastaje limunska kiselina. Zatim se oslobađa CO2 i energija potrebna za sintezu dvije molekule ATP-a. U oksidativnoj fosforilaciji nastaju 34 molekule ATP-a , a nazivamo ga još i staničnim disanjem jer troši molekularni kisik. Razgradnjom jedne molekule glukoze na kraju nastaje 38 molekula ATP-a.
Metabolizam svake osobe je različit, što znači da su ljudi „sporijeg“ metabolizma skloniji debljanju od onih s „bržim“ metabloizmom. Na ubrzanje metabolizma možemo utjecati svojim postupcima, svakodnevnim navikama i prehranom. Kako bi očuvali prihvatljiv indeks tjelesne mase (BMI) bitno je imati uravnoteženu prehranu sa pravilnim razmacima između obroka i baviti se nekom tjelesnom aktivnošću. BMI = težina ( kg ) / visina2 (m2). Normalne vrijednosti BMI-ja kreću se od 19 do 25. Ako se nalazimo ispod ili iznad ove granice, riskiramo razne zdravstvene poteškoće, bolesti i ostale nepotrebne poremećaje koji se nebi pojavili da smo odgovorni prema svom tijelu i zdravlju.
Prehrambena piramida - http://stajedemo.com/wp-content/uploads/2014/...
Metabolički putevi u stanici -http://i.imgur.com/6SyyHPD.png
Kratki video o metabolizmu -https://www.youtube.com/watch?v=Tq2e7jPFeWk
Računanje potrošnje kalorija na određene aktivnostihttp://www.zdravakrava.hr/alati/aktivnost
RSS Feed