Transplantacija predstavlja zamjenu nefunkcionalnog organa putem kirurške intervencije. Transplantacija se izvodi najčešće kod životno ugroženih osoba i nešto rjeđe u cilju poboljšanja osnovne kvalitete života kod kroničnih bolesti koje se mogu tretirati na ovaj način.
Najveći broj presađivanja odnosi se na bubrege zbog zatajivanja bubrežne funkcije. Donori mogu biti žive ili preminule osobe. Presađivanje tkiva i organa s jedne na drugu osobu je složen postupak. Imunološki sustav normalno napada i uništava strano tkivo (problem poznat pod nazivom "odbacivanje" presadka ili transplantata). Tkivo koje je darovano mora biti što sličnije tivu primaoca. Za što veću podudarnost liječnici određuju tipove tkiva davaoca i primaoca što se bolje podudaraju humani leukocitni antigeni, veća je vjerojatnost da će presađivanje biti uspješno. Transplantacijskom reacijom može doći do imunosnog odbacivanja transplantata. Odbacivanje može biti: huperakutno (do nekoliko sati), akutno rano (do deset dana), akutno kasno (do nekoliko mjeseci) i kasno. Transplantacijska reakcija je reakcija imunološkog odbacivanja tj. uništenja nelimfatičnog transplantata zbog razlike u tkivnim antigenima. Lijekovi protiv odbacivanja omogućili su uspjeh presađivanja organa. Nažalost oni ne djeluju samo na sprečavanje odbacivanja presađenog organa, već imaju brojne neželjene učinke na organizam. Osobito je važna smanjena otpornost na infekcije koju uzrokuju imunosupresivni lijekovi. Neki lijekovi se primjenjuju intravenski u ranom periodu nakon transplantacije npr. oni s povećanim rizikim za odbacivanje daklizumab (Zenapax) i basiliksimab (Simulect). Antitimocitni imunoglobulin (ATG Fresenius i Thymogloglin) u nekih bolesnika s velikim rizikom za odbacivanje i u liječenju težih epizoda odbacivanja. Ciklosporin (Sandimun, Consupren) je snažan i primjenjuje se u održavanju imunosupresije. Neke nuspojave su: arterijska hipertenzija, povišene masnoće u krvi, pojačan rast dlaka, povećanje desni, drhtanje ruku, smetnje živčanog sustava.
Lista čekanja za transplantaciju organa je duga. Mnogi čekaju godinama. Nažalost neki ne stignu dočekati svoj za život važan organ, pa čekajući umru. Ljudi bi trebali što više donirati organe (svojih umrlih) i vlastite (donorska kartica) nakon smrti, pa tako nekome spasiti život.
Najveći broj presađivanja odnosi se na bubrege zbog zatajivanja bubrežne funkcije. Donori mogu biti žive ili preminule osobe. Presađivanje tkiva i organa s jedne na drugu osobu je složen postupak. Imunološki sustav normalno napada i uništava strano tkivo (problem poznat pod nazivom "odbacivanje" presadka ili transplantata). Tkivo koje je darovano mora biti što sličnije tivu primaoca. Za što veću podudarnost liječnici određuju tipove tkiva davaoca i primaoca što se bolje podudaraju humani leukocitni antigeni, veća je vjerojatnost da će presađivanje biti uspješno. Transplantacijskom reacijom može doći do imunosnog odbacivanja transplantata. Odbacivanje može biti: huperakutno (do nekoliko sati), akutno rano (do deset dana), akutno kasno (do nekoliko mjeseci) i kasno. Transplantacijska reakcija je reakcija imunološkog odbacivanja tj. uništenja nelimfatičnog transplantata zbog razlike u tkivnim antigenima. Lijekovi protiv odbacivanja omogućili su uspjeh presađivanja organa. Nažalost oni ne djeluju samo na sprečavanje odbacivanja presađenog organa, već imaju brojne neželjene učinke na organizam. Osobito je važna smanjena otpornost na infekcije koju uzrokuju imunosupresivni lijekovi. Neki lijekovi se primjenjuju intravenski u ranom periodu nakon transplantacije npr. oni s povećanim rizikim za odbacivanje daklizumab (Zenapax) i basiliksimab (Simulect). Antitimocitni imunoglobulin (ATG Fresenius i Thymogloglin) u nekih bolesnika s velikim rizikom za odbacivanje i u liječenju težih epizoda odbacivanja. Ciklosporin (Sandimun, Consupren) je snažan i primjenjuje se u održavanju imunosupresije. Neke nuspojave su: arterijska hipertenzija, povišene masnoće u krvi, pojačan rast dlaka, povećanje desni, drhtanje ruku, smetnje živčanog sustava.
Lista čekanja za transplantaciju organa je duga. Mnogi čekaju godinama. Nažalost neki ne stignu dočekati svoj za život važan organ, pa čekajući umru. Ljudi bi trebali što više donirati organe (svojih umrlih) i vlastite (donorska kartica) nakon smrti, pa tako nekome spasiti život.
RSS Feed